Stručni suradnici

Pedagog  u školi je stručni suradnik koji se bavi odgojem.  Pod odgojem se smatra organiziran proces kojim se izgrađuju pozitivne osobine ličnosti, stavovi, pogled na život i svijet te karakterne i moralne, radne i društvene vrijednosti.

Opis poslova

Pedagozi su stručnjaci koji se bave odgojem. Pedagozi mogu raditi u školama, vrtićima, domovima za nezbrinutu djecu, učeničkim domovima. Najveći broj pedagoga radi u školama, u kojima su oni osnovni stručni suradnici.
Rad pedagoga u školi možemo podijeliti na više područja: planiranje i programiranje, rad s učenicima, rad s učiteljima te rad s roditeljima. Planiranje i programiranje uključuje planiranje vlastita stručnog usavršavanja i stručnog usavršavanja učitelja, sudjelovanje u izradbi godišnjeg plana i programa škole te planiranje rada i sudjelovanje u radu učiteljskog vijeća. U ovim djelatnostima pedagog surađuje s ravnateljem škole i ostalim stručnim suradnicima (psiholog, defektolog). Pedagog, u suradnji s lokalnim zavodom za zapošljavanje, izrađuje plan i program za profesionalno informiranje. Plan rada s djecom s teškoćama u razvoju i plan rada s darovitom djecom pedagog izrađuje u suradnji sa psihologom i defektologom, ako ih u školi ima.
Pedagog izrađuje plan zdravstvene, socijalne i ekološke zaštite učenika u suradnji sa školskom ambulantom. Zadatak je pedagoga i izradba plana kulturne i javne djelatnosti škole te sređivanje pedagoške dokumentacije.
Pedagog organizira i provodi ispitivanje zrelosti za upis u prvi razred, organizira učeničke radionice i dodatnu nastavu, organizira edukativna i odgojna predavanja za učenike, a neka sam i održi. Pedagozi provode dio profesionalnog informiranja u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje (ankete Zavoda za zapošljavanje), daje informacije o programima srednjih škola (pedagozi osnovnih škola), odnosno programima fakulteta (pedagozi u srednjim školama). U stručnom timu sa psihologom i defektologom provode programe za djecu s teškoćama u razvoju, a u suradnji sa psihologom provode programe za darovitu djecu.
Pedagozi u radu s učiteljima provjeravaju realizaciju rada učitelja (nazočnost na nastavi, realizaciju planova i programa i sl.). Pedagozi analiziraju rezultate škole na područjima uspjeha, vladanja, popravnih ispita i sl. Organiziraju istraživački rad u školama i stručno usavršavanje učitelja, kao i odgojna i edukativna predavanja za roditelje.
Pedagozi u domovima za djecu zaduženi su za odgojni rad s djecom i roditeljima te pomažu u učenju djeci s teškoćama. Posebno područje je andragogija, znanost o odgoju odraslih. Stručnjaci koji se specijaliziraju za rad u andragogiji rade u zatvorima, domovima umirovljenika i ustanovama za prekvalifikaciju i dokvalifikaciju odraslih.

Radni uvjeti

Posao pedagoga uglavnom je uredski. Pedagozi nisu izloženi nepovoljnim vremenskim uvjetima i samo iznimno rade u smjenama. Putovanja su rijetka i najčešće su vezana uz stručno usavršavanje. Mnogo vremena provode na raznim sastancima, seminarima i predavanjima. Njihov posao zahtijeva česte kontakte s učiteljima, učenicima, roditeljima, ostalim stručnim suradnicima i suradnicima izvan škole (liječnici, psiholozi Zavoda za zapošljavanje i sl.).

Poželjne osobine

Pedagozi moraju voljeti djecu i rad s djecom. Posebno je važno poznavati psihu djeteta i prilagoditi način komuniciranja djetetu. Važno je razviti smisao za probleme drugih osoba i strpljivost u radu. Sposobnost kvalitetnog planiranja, odlučnost, objektivnost i odgovornost važne su osobine za kvalitetan rad pedagoga. Zbog čestog izvještavanja, infor-miranja te držanja predavanja, važna je lakoća usmenog i pismenog izražavanja.

Osposobljavanje

Za zanimanje pedagoga potrebno je, nakon srednje škole, završiti četverogodišnji studij pedagogije. U Hrvatskoj pedagogija se može studirati na Filozofskim fakultetima u Zagrebu i Zadru te na Pedagoškom fakultetu u Rijeci. Nakon završenog studija može se upisati i poslijediplomski studij pedagogije. Važno je naglasiti da se pedagozi moraju stručno usavršavati na seminarima, stručnim skupovima i praćenjem suvremene stručne literature.

Bliska zanimanja

Posao pedagoga, u nekim segmentima, sličan je poslu učitelja, profesora, odgojitelja predškolske djece, psihologa, socijalnog radnika.

Poslovi školskog pedagoga:

• Planiranje i programiranje odgojno – obrazovnog rada
• Unaprjeđenje odgojno – obrazovne djelatnosti u neposrednoj suradnji s učiteljima
• Neposredni rad s učenicima
• Poslovi oko upisa i formiranja odgojno – obrazovnih skupina i odjela
• Suradnja i savjetodavni rad
• Stručno usavršavanje
• Rad u stručnim tijelima škole
• Kulturna i javna djelatnost škole
• Analiza efikasnosti odgojno – obrazovnog procesa
• Rad na pedagoškoj dokumentaciji
• Ostali poslovi

Defektolog je stručni suradnik koji radi s učenicima s teškoćama u učenju, problemima u ponašanju i emocionalnim problemima te s učenicima s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim i ekonomskim čimbenicima.

Opis poslova

Defektolozi otkrivaju, poučavaju i osposobljuju za život osobe sa smetnjama u psihičkom i tjelesnom razvitku i osobe s poremećajima u ponašanju. Stečena znanja primjenjuju u kliničkoj i edukacijskoj praksi, odnosno u praksi preodgajanja. Malobrojni su oni koji se bave istraživačkim radom kojem je glavna svrha unapređivanje postupaka rehabilitacije osoba sa smetnjama u psihičkom i tjelesnom razvitku, odnosno unapređivanje metoda resocijalizacije osoba s poremećajima u ponašanju. Većina njih primjenjuje stečena znanja u neposrednom radu na rehabilitaciji, odnosno resocijalizaciji. Već tijekom svog školovanja usmjeruju se u jedan od tri osnovna smjera: rehabilitacija, poremećaji u ponašanju i logopedija.
Defektolozi – smjer rehabilitacija dobivaju naobrazbu koja obuhvaća sadržaje iz mentalne retardacije, poteškoća učenja, autizma, oštećenja vida, motoričkih poremećaja i kroničnih bolesti. U praksi se njihovi poslovi razlikuju, ovisno o vrsti poremećaja kojima se bave. Naravno, postupci se razlikuju i s obzirom na težinu oštećenja, pa o tomu ovisi hoće li se primjenjivati npr. samo okupaciona terapija ili je potrebno i profesionalno savjetovanje. Budući da se, ovisno o osjetilnom, umnom ili tjelesnom oštećenju, postupci kojima defektolog pomaže u prevladavanju različitih poteškoća tijekom razvoja, obrazovanja i/ili prilagodbe takvih osoba znatno razlikuju, neki defektolozi rade samo sa slijepim osobama i osobama oštećena vida, dok drugi pomažu u podizanju i osposobljavanju mentalno nedovoljno razvijene djece, a neki se bave tjelesno invalidnom djecom koja imaju motoričke poremećaje. Zapošljavaju se u specijaliziranim centrima (npr. Centar za slijepu djecu i djecu teško oštećena vida) i odjelima za rehabilitaciju, pedijatrijskim klinikama, u predškolskim ustanovama, u osnovnim i srednjim školama, centrima za socijalni rad, specijaliziranim klinikama (endokrinologija, fizikalna medicina, psihijatrija, oftalmologija) i lječilištima (npr. toplice), istraživačkim centrima i privatnoj praksi.
Defektolozi – smjer poremećaji u ponašanju rade na prevenciji, otkrivanju, dijagnosticiranju, tretmanu, procesiranju i naknadnom staranju o osobama s poremećajima u ponašanju (najčešće su to maloljetni počinitelji krivičnih djela), kako bi se one što uspješnije uključile u normalan život i rad u društvenoj zajednici. Bave se odgojem i preodgojem te socijalnom kontrolom djece i mladeži s poremećajima u ponašanju, primjenjujući metode modifikacije ponašanja, grupnog rada i sl. Daju savjete roditeljima, nastavnicima i drugim odgajateljima ove djece i mladih. Rade u centrima za socijalni rad, ustanovama specijaliziranim za rad s djecom i mladima s poremećajima u ponašanju, centrima za odgoj djece i mladeži, odgojnim domovima, prihvatnim stanicama za maloljetne delinkvente i posebnim odgojnim ustanovama. Zapošljavaju se u savjetovalištima, klubovima, predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama, dječjim i đačkim domovima, gdje djeluju prije svega savjetodavno i preventivno. U sudovima i državnim odvjetništvima zapošljavaju se kako bi u sudskim postupcima izricanja odgojnih mjera stručno pomagali da se one odrede što primjerenije osobinama i okolnostima maloljetnika da bi što bolje odgojno djelovale. Radi organiziranja odgoja i preodgoja u okviru resocijalizacijskog tretmana, zapošljavaju ih i u kaznenim ustanovama kao što su domovi za preodgoj mladih, kazneni zavodi, okružni zatvori. Zapošljavaju se i u policijskim postajama. U dispanzerima i centrima za mentalno zdravlje i psihijatrijskim klinikama rade savjetodavno i terapijski s djecom i mladima s poremećajima u ponašanju te savjetuju njihove roditelji, skrbnike ili druge odgajatelje.
Defektolozi – smjer logopedija stručnjaci su za verbalno-glasovnu komunikaciju. Osposobljeni su za prevenciju, dijagnosticiranje i tretman poremećaja svih onih procesa i funkcija koji su povezani s produkcijom govora (u osoba s govornim smetnjama) te percepcijom i produkcijom oralnog i pisanog jezika (u osoba s organskim poremećajima koji im otežavaju pisanje i čitanje), kao i oblicima neverbalne komunikacije (za osobe oštećena sluha). Zapošljavaju se u centrima za rehabilitaciju slušanja i govora, centrima za medicinsku rehabilitaciju, centrima i posebnim ustanovama za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju gluhe i nagluhe djece, otorinolaringološkim, neurološkim, psihijatrijskim, audiološkim, fonijatrijskim i pedijatrijskim klinikama, ustanovama za mentalno zdravlje i savjetovalištima, centrima za autizam, ustanovama za rehabilitaciju osoba s cerebralnom paralizom i mentalnom retardacijom. Rade i u gerijatrijskim ustanovama, predškolskim ustanovama, osnovnim školama, školskim dispanzerima, istraživačkim centrima i privatnoj praksi.

Radni uvjeti

Defektolozi smjera rehabilitacije rade uglavnom u uredskim prostorijama, u učionicama i drugim prostorima u kojima su smještena i/ili se odgajaju i školuju djeca sa smetnjama u psihofizičkom razvitku. S djecom katkada provode tretman i u vanjskim uvjetima, na dvorištima, igralištima, kada su za to povoljne vremenske prilike. Rade u dopodnevoj i/ili popodnevnoj smjeni, ovisno o organizaciji rada njihove ustanove. U nekim ustanovama domskog tipa mogu biti zaduženi za dežurstvo vikendom ili na zamjenu u neka druga vremena.
Najmanje pogodne uvjete među defektolozima imaju oni koji se bave poremećajima u ponašanju. Premda i oni poslove obavljaju pretežno u uredskim prostorijama, znatno više trebaju izlaziti na “teren”. Naime, u njihovu je djelokrugu i obilazak i nadzor u kućama gdje žive njihovi klijenti. A obitelji klijenata najčešće imaju lošiji ili izrazito loš socioekonomski status, pa time često i loše uvjete stanovanja. Za one koji rade u kaznenim ustanovama prostorni uvjeti ovise o kvaliteti tih ustanova, za koju je poznato da varira, ovisno o razdoblju iz kojeg ustanova potječe i ovisno o vrsti – npr. zatvori su lošiji od kaznenih domova. Defektolozi ovog smjera izloženi su opasnostima od fizičkog napada, koji može biti opasan i za život jer je riječ o delinkventnoj populaciji, često nasilna i nagla ponašanja.
Logopedi rade u udobnim prostorijama. U pravilu im moraju biti osigurani uvjeti da rade s klijentom bez buke i nazočnosti drugih osoba. Radno je vrijeme propisano. Ovisno o vrsti i organizaciji rada ustanove, može se raditi dopodne ili popodne. Stručni je posao vrlo samostalan, bez većeg miješanja nadređenih. Logoped mora praviti bilješke o radu s klijentima i izraditi nalaze i nakon dijagnosticiranja ili tretmana (govorne vježbe), pa se može povremeno naći u vremenskom škripcu, kada se pacijenti, odnosno klijenti, ne drže striktno ugovorenih termina.

Poželjne osobine

Poželjno je da defektolog bude emocionalno uravnotežena i zrela osoba koja razumije probleme invalida i osoba sa smetnjama. Potrebna je izrazita sposobnost za komunikaciju s ljudima. Traži se da ima sposobnosti i interese za poučavateljski rad te da može utjecati osobito na maloljetne osobe. Rad s osobama s izrazitim osjetilnim, umnim, motornim i govornim oštećenjima te rad s osobama s poremećajima u ponašanju traži od defektologa izvanredno mnogo strpljenja.

Osposobljavanje

Da bi obavljao opisane poslove, nužno je nakon srednje škole završiti četverogodišnji studij defektologije određenog smjera. Defektologija se u Hrvatskoj može studirati samo u Zagrebu na Fakultetu za defektologiju. Nakon završetku studija stječe se naziv profesor defektologije određenog smjera. Studij ima tri smjera: smjer rehabilitacije, smjer poremećaja u ponašanju i smjer logopedije. U tri studijska smjera 30 % obveznih kolegija čine zajedničke programske osnove. Pretklinička praksa (vježbe) tijekom studija omogućuje stjecanje praktičnih, ali i dodatnih, teorijskih znanja. U zadnje dvije godine studija organizirana je klinička edukacijska praksa uz superviziju (oko 1000 sati).

Bliska zanimanja

Poslovi defektologa donekle su slični poslovima pedagoga, psihologa i socijalnog radnika.