Kontakt

Adresa:
Veliki Bukovec, Dravska 42
42 231 Mali Bukovec

tel: +385 42 840 224
fax: +385 42 840 224
e-mail: ured@os-bukovec.hr

Arhiva vijesti

Bukovečki dvorac

Povijest dvorca u Velikom Bukovcu

Veliki Bukovec, mjesto koje se smjestilo između Bednje i Plitvice nedaleko od njihova ušća u Dravu, uz Donji Martijanec i Sveti Đurđ sekundarni je centar ludbreške Podravine. Nastalo je u 16. stoljeća. Sredinom 16. stoljeća tu je postojala utvrda – utočište malobrojnom stanovništvu od Turaka. Veće naseljavanje zbiva se tek nakon poraza Turaka kod Siska 1593. godine.

Posjed je u to doba pripadao obitelji Sekelj, ali ga je car Ferdinand III., nakon odumiranja loze Sekelja, predao Ivanu Draškoviću koji ga potom pretvara u vlastelinstvo. Vlastelinstvo se sastojalo od plemićke ladanjske kuće u V. Bukovcu, 7 sela i velike šume Križančije.

U razdoblju od 1745.-1755. grof Josip Kazmir Drašković gradi na vlastelinstvu dvorac, a ubrzo nakon završetka gradnje počeo se uređivati i perivoj površine 11 hektara koji je 1963. obilježen kao hortikulturni spomenik.

Nakon Josipa Kazmira Draąkovića koji je u ratovima s Francuskom i Pruskom stekao čak i čin podmaršala i koji je bio veliki župan križevački, carski komornik i tajni carski savjetnik, posjed je bio u vlasništvu Josipa II., Karla i Dionizija koji se posebno brinuo za perivoj i koji je osnovao Gospodarsko društvo za kotar Ludbreg. Nakon njega vlasnik je grof Pavao Drašković – fanatični tehničar koji je na posjedu formirao mehaničarsku radionicu, nabavio lokomobil, izgradio električnu centralu, mlin na Bednji, tvornicu žeste i pića itd. Njegov nasljednik, Pavao mlađi, u tijeku drugoga svjetskog rata napušta Hrvatsku.

Danas su dvorac i dio perivoja opet u vlasništvu grofova; Drašković. Vlasnik, grof Karlo Drašković živi u Güssingu, u Austriji, gdje posjeduje autokuću Schatz-Drašković.

Dvorac se sustavno obnavlja i oprema za korištenje. U njemu su smještene prostorije tvrtke Trako d.o.o., a dio je pretvoren u restoran.

U parku koji okružuje dvorac nalazi se nogometno igralište Sportskog društva Bukovčan koje svoje prostorije ima u zgradi upravitelja imanja, a jezero je preuređeno u ribnjak o kojemu se brine Sportski ribolovni klub “Linjak”.

Dvorac Drašković

Danas je u unutrašnjosti sačuvan samo kamin u lovačkoj sobi na katu i štukaturom ukrašeni stropovi. Prema zapisima Marije Winter cijeli je dvorac bio prepun dragocjenih starina: od haljina i odora Draškovićevih predaka do kubura, mačeva, pušaka i lovačkih trofeja, nizozemskog posuđa i skupocjenih slika.

Glavni je ulaz sa dvorišne (zapadne) strane dok je središnjim (istočnim) pročeljem dvorac okrenut nekadašnjem dekorativnom parternom vrtu. Istočnim pročeljem dominira centralno položeni portal na kojem dva pilastra pridržavaju profilirani vijenac nad segmentno svedenim lukom prolaza. Iznad vijenca nalazi se valovito izbočena ploča balkona s kamenom ogradom na koji se izlazilo iz glavnog salona. Danas je balkon napola srušen.

Naglasak zapadnom pročelju daje središnji rizalit čiji centralni dio poput malog krila izlazi u dvorište. U tom središnjem krilu nalazi se lovačka soba na katu, a prizemlje je arkadno otvoreno i obilježava ulaz.

Točno iznad ulaza nalazi se devetpoljni grb obitelji Drašković kojeg je naš stručnjak za grbove B. Zmajić proglasio pravom heraldičkom vrijednosti.

U perivoju se nalazi i jezero u koje se, donedavno, voda, baš kao i nekada, dovodila kanalom iz rukavca Bednje i koje krase dva otoka. Nažalost sad je jezero isušeno.

Lijevo i desno od portala nalazi se po devet prozorskih osi na oba kata, koji su međusobno odijeljeni profiliranim vijencem. Prozori na katu imaju u žbuci izvedene barokne okvire, a donji su unutar slijepih arkada. Perivoj površine 11 hektara počeo se uređivati nakon izgradnje dvorca, a u prvoj fazi je vjerojatno formiran barokni parterni vrt ispred istočnog pročelja dvorca. Konačno je formiran početkom 19. st., a po stilskim obilježjima nalikuje na engleske perivoje. Dijelom je nastao od postojeće šume hrasta lužnjaka s grabom, jasenom i bijelom topolom, a dijelom od livadnih površina. Šumski se potezi nalaze uglavnom na rubnim dijelovima, dok je središnji dio oblikovan od različitih egzotičnih i samoniklih vrsta od kojih su sačuvane virginijska borovica, duglazija, močvarni taksodij, divlji kesten, katalpa, trnovac, tulipanovac i neke druge.

Više o Draškovićevom dvorcu možete saznati na slijedećoj adresi www.dvorci.hr.

dvorac-i-perivoj

Picture 1 of 6

No Comments Yet

Odgovori

Prijava korisnika

Anketa

Što radite u slobodno vrijeme poslije škole?

View Results

Loading ... Loading ...